Znanje vrhunskih sportista o ishrani i suplementaciji

Objavljeno: 21.5.2012

Preko 50 sportista koji su stipendisti Ministarstva omladine i sporta je prošlo još jedan u nizu kurseva koje Antidoping agencija i Udruženje za medicinu sporta Srbije sprovode kontinuirano. Na osnovu anketiranja koje je sprovedeno sistemom za glasanje, dobijena je analiza o opštem znanju sportista vezano za nutriciju. Saradnici UMSS su predavali o makronutrijentima i osnovim pojmovima vezanim za energetsku potrošnju. Polovina sportista (rukometaši, vaterpolisti i bodibilderi) je ubeđenja da im je energetska potrošnja u proseku oko 3000 kcal iako su kasnijim računanjem shvatili da im je EP ipak iznad 5000 kcal, što govori u prilog tome da sportisti ne znaju koliko kalorija troše dnevno.

01

Pokazalo se da bodibilderi raspolažu sa najvećim brojem tačnih informacija jer su zahvaljujući specifičnosti svog sporta upućeni na svakodnevno iščitavanje literature i posećivanje internet stranica sa ovom tematikom.

02

Kada se govori o raspoređenosti oboroka tokom dana, navike su podjednako podeljene na one koji npr. doručkuju svaki dan pre treninga i one koje mrzi da imaju jutarnji obrok. Iako se to retko može videti kroz dnevnike koje sportisti pišu, ispostavilo se da anketirani sportisti većinom imaju ručak kod kuće što je jedna od pravilnih navika u ishrani.

03

Užina je veoma bitan obrok i upravo su stipendisti glasanjem dali realnu sliku o tome da sportisti podjednako užinaju voće i kupuju obrok u pekari. Voće je idealno rešenje za užinu ali zahtevaju dodatni trud i navike u tom pogledu koje često kod ovih mladih ljudi ne postoje.

04

Da bi se slušaocima bliže pojasnio termin „glikemijski indeks” anketiraju se o tome kada vole da jedu mlečnu čokoladu. Naime, veoma je bitno napraviti jasnu razliku između mlečne i sportske čokolade jer je odnos makronutrijenata drugačiji. Sportisti ne shvataju da konzumiranje mlečne čokolade neposredno pre treninga pravi bumerang efekat koji im polovinom treninga smanjuje glikemiju i dovodi do gubitka energije.

05

Ivana Baralić, magistar farmacije i član UMSS na edukacijama ovog tipa govori o problemu suplementacije i pokušava da reši neke od njihovih najvećih dilema.

06

Profesorka Brižita Đorđević govori o značaju mikronutrijenata i simptomima njihovog deficita i/ili suficita. Kalcijum, magnezijum, gvožđe i cink su najznačajiniji mikroelementi o kojima se sportistima skreće pažnja imajući u vidu da vrlo često pribegavaju njihovom neplanskom konzmiranju. Uzimanje multivitaminskih i multimineralnih preparata bez postojanja deficit u ishrani je česta tematika sportske suplementacije koja deli mišljenja stručnjaka. Stipendisti na kraju predavanja upravo primaju ovu vrstu poruke i usvajaju kao svoj stav.

07

Nedostatak gvožđa bez manifestne anemije je čest sindrom kod sportista i neophodno je govoriti o njemu jer može da utiče na sportsku sposobnost. Izuzetno je bitno naučiti sportiste koji su simptomi ovog deficit kako bi mogli blagovremeno da reaguju ako ga prepoznaju. Naravno da je esencijalno naučiti ih da raznovrsna i zdrava ishrana služe kao prevencija ovakvih stanja.

08